Dan procesne tehnike – 64 godine uspešnog rada (08.12.2023.)

Katedra za procesnu tehniku Mašinskog fakulteta u Beogradu svečano je obeležila svoj 64 rođendan. Sve je počelo davne 1959. godine, kada je na fakultetu uvedena redovna nastava u oblasti procesnog inženjerstva. Tokom proteklih decenija katedra se neprestano razvijala i usavršavala, a jedan od njenih najznačajnijih rezultata je zavidna baza stručnjaka koja broji više od 1500 procesnih inženjera, 90 magistara i 56 doktora nauka.

Višedecenijska tradicija mnogo govori o mestu i ulozi katedre u razvoju obrazovanja, nauke i struke u oblasti procesnog inženjerstva. Procesni inženjeri učestvovali su u brojnim projektima procesne industrije i zaštite životne sredine i u velikoj meri doprineli privrednom razvoju zemlje. Sa sve izraženijom potrebom za unapređenjem industrijskih procesa u skladu sa globalnim zahtevima o uštedi energije i očuvanja životne sredine inženjeri procesari su poslednjih godina sve traženiji, a procesno inženjerstvo je jedno od najpopularnijih usmerenja među studentima na Mašinskom fakultetu.

Skup je otvorio prof. dr Aleksandar Jovović, šef Katedre za procesnu tehniku, a brojne goste pozdravio je i dekan Mašinskog fakulteta, prof. dr Vladimir Popović.

Kroz istorijski razvoj katedre, prisutne je proveo doc. dr Nikola Karličić, koji je podsetio da su temelji razvoja procesne tehnike postavljeni još davne 1923/24. godine, kada su na Univerzitetu u Beogradu formirani Mašinski, Elektrotehnički i Tehnološki smer. Na grupi za “građenje mašina i na grupi za “tehnologiju” pojavljuju se začeci procesne tehnike u okviru predmeta: Mehanička tehnologija koju je predavao prof. Dušan Tomić i Fabrička postrojenja prof. Aleksej Lebedev. Prezentaciju možete preuzeti i pogledati klikom na LINK

Početak nastave iz oblasti procesnog inženjerstva u na Mašinskom fakultetu vezuje se za 1959. godinu. Tada se prvi put pojavljuju posebni predmeti iz oblasti procesne tehnike – Tehnološki postupci i Tehnološka oprema. Kao posebno usmerenje, procesna tehnika je formirana 1966. godine. To je bio odgovor na sve izraženiju potrebu industrije za posebnim profilom inženjera osposobljenih za istraživanje, projektovanje, konstruisanje, održavanje i eksploataciju mašina i složenih industrijskih postrojenja. Katedra za procesnu tehniku zvanično je osnovana 1972. godine, a prelaskom na novi sistem studija po Bolonjskoj deklaraciji 2005. godine, usmerenje je dobilo naziv Modul za procesnu tehniku i zaštitu životne sredine.

Temelje Katedre za procesnu tehniku, koja je u akademskim i stručnim krugovima prepoznata kao respektabilna obrazovna i naučno-istraživačka baza procesnog inženjerstva u Srbiji i regionu, postavili su legendarni prof. Milan Antić, prvi šef katedre, prof. Dragutin Popović, prof. Branislav Đaković, prof. Dimitrije Voronjec, prof. Miloš Kuburović , prof. Martin Bogner, prof. Goran Jankes , prof. Miroslav Stanojević i prof. Branislav Jaćimović.

Govoreći o naučnim i istraživačkim rezultatima dr Karličić je rekao da je katedra veoma ponosna na udžbeničku literaturu koja broji više od 25 naslova. Prvi udžbenik je izdat 1974. godine pod naslovom “Tehnološke operacije” autora, prof. Dr Dimitrija Voronjeca. Katedra za procesnu tehniku može da se pohvali i zavidnom stručnom literaturom. Ona broji više od 150 publikacija, priručnika, mnografija i drugih stručnih izdanja, a apsolutni rekorder u objavljivanju radova je prof. Martin Bogner, sa 105 naslova. Nastavnici i saradnici Katedre za procesnu tehniku učestvovali su na mnogobrojnim projektima, koje su najčešće i vodili. Od 70-tih godina prošlog veka do danas realizovano je više od 50 nacionalnih projekata. Pored toga, učestvovali su i na brojnim međunarodnim projektima, kao i na FP5, Eureka, Horizont i različitim bilateralnim projektima. Iz tih projekata proistekle su i brojne teme doktorskih i magistarskih radova. Katedra za procesnu tehniku je od svog osnivanja negovala saradnju sa privredom i pratila njene realne potrebe u oblasti procesnog inženjerstva i srodnih oblasti. Iz te saradnje proistekle su mnoge ideje za naučno-istraživački rad, kao i ideje za modifikovanje nastavnih planova i programa prema potrebama privrede.

Skupu se obratio i prof. dr Predrag Uskoković, dekan Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu koji je ukazao na blisku povezanost dva fakulteta, a obeležavanje Dana procesne tehnike nastavljeno je izlaganjima bivših studenata, danas uspešnih procesara.

Boško Maravić iz kompanije „BeoČista Energija d.o.o“ predstavio je projekat tehnološki najsavremenijeg Centra za upravljanje otpadom u Vinči u okviru kojeg se nalazi postrojenje za njegovu preradu i proizvodnju middlelotne i električne energije. Ovaj projekat predstavlja jedinstveno rešenje za jedan od najvećih izazova grada Beograda u oblasti upravljanja otpadom i doprinsi očuvanju životne sredine i dostizanju ciljeva cirkularne ekonomije. Prezentaciju možete preuzeti i pogledati klikom na LINK

Vladimir Kolarević, generalni direktor kompanije Nordex Energy za Srbiju govorio je projektu izgradnje Vetroelektrane „Krivača“. Ovo je prvi vetropark koji će biti izgrađen u istočnoj Srbiji, na teritoriji opštine Golubac. Prostiraće se na 56 km² sa kapacitetom od 105,6 MW, a 22 vetroturbine koje će godišnje proizvoditi 310 GWh zelene električne energije isporučiće nemačka Nordex grupa, čiji je ovo prvi projekat u Srbiji. Prezentaciju možete preuzeti i pogledati klikom na LINK


O naprednim rešenjima za procesnu industriju govorio je Dušan Otašević, menadžer prodaje u kompaniji Honeywell / Process Solutions, koja je jedan od lidera u automatizaciji postrojenja i procesa u procesnoj industriji. Prezentaciju možete preuzeti i pogledati klikom na LINK

Posebno izlaganje imao je Alija Salkunić, supervizor za primenjenu cirkularnu ekonomiju i analizu proizvodnje u kompaniji „Eliksir Zorka“, koja je jedan od najznačajnijih partnera Katedre i Mašinskog fakulteta. Predstavio je Mapu puta dekarbonizacije na primeru fabrika za proizvodnju mineralnih đubriva i fosforne kiseline u Srbiji. Prezentaciju možete preuzeti i pogledati klikom na LINK

Skup je završen uručenjem „Procesarske značke“ doktorima tehničkih nauka u oblasti procesne tehnike, a dizajn ovog novog obeležja procesara, koje simbolizuje neraskidivu vezu termoenergetskih procesa, zaštite životne sredine i fluida, predstavio je van. prof. dr Dušan Todorović. Značka će po prvi put biti dodeljena studentima prve godine master studija školske 2023/2024 godine, kao i svim koleginicama i kolegama koji završe studije počevši od ove školske godine. Prezentaciju možete preuzeti i pogledati klikom na LINK

Dan procesne tehnike (23.10.2019.)

Povodom 60 godina od osnivanja Katedre za procesnu tehniku, nastavnici i saradnici Katedre organizovali su Dan procesne tehnike 23.10.2019. godine, kome je prisustvovalo više od 200 učesnika. Skup je otvorio prof. Aleksandar Jovović istakavši da je u proteklih 60 godina odškolovan veliki broj kvalitetnih inženjera koji su gradili privredu zemlje i učestvovali u brojnim projektima procesne industrije i zaštite životne sredine. Podsetio je da su mnogi procesari direktori IT kompanija, fondova, trgovačkih kuća, i poznati naučnici i istraživači na Fakultetu i van njega. Takođe, uz zahvalnost gostima na odzivu, zamolio ih je da tokom proslave ukažu na moguće nove oblasti i znanja kojima bi inženjeri ove struke trebalo da ovladaju kako bi bili konkurentni i na budućim tržištima radne snage.

Zatim je skup pozdravio Dekan Mašinskog fakulteta, prof. dr Radivoje Mitrović, istakavši veliki značaj rada članova Katedre u razvoju i radu Fakulteta, uz kratak osvrt na stanje nastavnog procesa na Mašinskom fakultetu u Beogradu. Šef Katedre za procesnu tehniku, prof. dr Srbislav Genić, je srdačno pozdravio sve kolege i prijatelje Katedre kojih je na skupu bilo preko 200 i zahvalio se na prisustvovanju skupu. Prof. Genić je u uvodnom izlaganju istakao važnost kontinuiteta rada Katedre za procesnu tehniku, pa tako i obeležavanja važnih trenutaka u životu Katedre.

Zatim je doc. dr Nikola Karličić prikazao istorijski razvoj Katedre, ukazavši na period između dva svetska rata, tj. 1923/24. godinu kada su formirani Mašinski i Elektrotehnički, a zatim Tehnološki smer. Kao rezultat napora Mašinskog fakulteta da zadovolji potrebe industrije u ovom profilu visoko stručnih kadrova, u jesen 1959. godine se u okviru Termotehničkog smera formira izborna grupa B i prvi put se pojavljuju posebni predmeti iz oblasti procesne tehnike, to su bili predmeti Tehnološki postupci i Tehnološki aparati. Prvim generacijama studenata Mašinskog fakulteta u oblasti procesne tehnike nastavu je držao prof. dr Slobodan Končar-Đurđević, u to vreme vanredni profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta. Kroz prezentaciju prikazani su svi nastavnici i saradnici Katedre do današnjih dana.

Doc. dr Dušan Todorović je prikazao naučno istraživački rad i izdavačku delatnost Katedre.
Prezentacija koja je bila koncipirana u četiri celine: Izdavaštvo, Projekti nauke, Doktorski i magistarski radovi, Naučni radovi, dala je osvrt na dostignuća Katedre na ovom polju. Posvećenost nastavnika Katedre da, od prvih dana svoga nastanka, svojim studentima obezbedi odgovarajuću literaturu, dovela je do objavljivanja 25 udžbenika, računajući samo prva izdanja. Neretko se dešavalo da se u toku jedne godine izda i više udžbenika, pa je Katedra posebno ponosna tri godine (1991., 1996. i 2014.) kada su izdata po tri naslova. Velika aktivnost nastavničkog kadra u oblasti procesnog inženjerstva, tokom perioda od 60 godina, rezultovala je između ostalog sa preko 150 publikacija (ne računajući udžbenike), koje obuhvataju knjige, priručnike, uputstva i drugu stručnu literaturu. Nastavnici su se sa svojim saradnicima trudili da uvek participiraju na projektima nauke, koji su bili finansirani kako od strane nacionalnih državnih institucija tako i na projektima koji imaju međunarodni karakter (FP 5, EUREKA!, HORIZON 2020, bilaterali). Učešće na projektima nauke i intenzivna saradnja sa privredom, kao i velika posvećenost nastavnika dala je mogućnost za kvalitetnu realizaciju postdiplomskih studija na Katedri. Broj od 90 uspešno odbranjenih magistarskih i 50 doktorskih radova , sa temama iz gotovo svih oblasti procesne tehnike, svakako potvrđuje tu činjenicu, što je rezultovalo i velikim brojem radova objavljenih u časopisima i saopštenih na konferencijama.

Koleginica doc. dr Mirjana Stamenić je prikazala delatnost članova Katedre u oblasti saradnje sa privredom. Ova oblast je veoma značajna u radu Katedre i doprinosi svih ovih 60 godina boljim i naučnim i nastavnim rezultatima. Spisak kompanija sa kojima članovi Katedre sarađuju je dugačak, ali se ističe saradnja sa JP EPS, NIS Gasprom, HIP Petrohemija, JKP Beogradske elektrane, kompanijama metalskog kompleksa, cementarama, fabrikama iz prehrambene industrije, i to u oblasti projektovanja, izradi studija izvodljivosti, studija procene uticaja na životnu sredinu i ostalih ekspertiza, veštačenja i mišljenja po posebnim temama energetske efikasnosti i energetskih pregleda, ispitivanja sudova pod pritiskom, merenja emisije, termotehničkih karakteristika kotlovskih postrojenja, ispitivanja razmenjivača toplote, testiranja i razvoja novih procesa i uređaja ili poboljšanja karakteristika postojećih, procena vrednosti i opreme postrojenja. U prezentaciji je istaknuto da je Katedra učestvovala aktivno u izradi nacionalnih strateških dokumenata. Članovi Katedre su članovi republičkih komisija, ispitivači za polaganje stručnih ispita, komisija za dodelu projektantskih i izvođačkih licenci, tehnički ocenjivači i tehnički eksperti u Akreditacionom telu Srbije sa preko 200 ocenjivanja, predsednici komisija u Institutu za standardizaciju, članovi radnih grupa pri Ministarstvima, članovi Upravnih odbora različitih Instituta, predavači u stručnim organizacijama, glavni urednici časopisa, itd. Ukazano je na značaju rada Akreditovane laboratorije za procesnu tehniku, energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine (akreditacioni broj 01-312). U postupku je akreditacija Laboratorije pri centru za protiv-požarnu tehniku.

O saradnji Katedre za procesnu tehniku i Saveza Mašinskih i elektrotehničkih inženjera i tehničara Srbije (SMEITS-a) tokom proteklih godina govorio je prof. dr Miroslav Stanojević, predsednik Organizacionog odbora tradicionalnog skupa Procesing. Istakao je blisku saradnju Katedre i SMEITS-a na organizaciji protekla 32 skupa. Osnovne aktivnosti Društva za procesnu tehniku koje deluje u okviru SMEITS-a su organizovanje Procesinga, izdavanje časopisa Procesna tehnika, izdavanje stručne literature i organizovanje predavanja iz oblasti procesne tehnike. Iako Procesing nije skup Katedre već svih inženjera procesne tehnike sa svih fakulteta u Srbiji, Mašinski fakultet je do sada imao najznačajniju ulogu u razvoju i Društva i Procesinga. Jedan od ciljeva i proslave Katedre je da se sradnja sa drugim fakultetima koji u svojim nastavnim programima imaju oblast procesnog inženjerstva poboljša.

Katedra je u saradnji sa Naučnim programom Radio-televizije Srbije u periodu mart-maj 2019. godine realizovala projekat snimanja emisije u okviru serijala Kuća nauke. Ovu emisiju uređivala je mr Marija Stevanović, urednik u Naučnom programu RTS-a. Svi članovi Katedre su uzeli aktivno učešće u snimanju emisije koja je emitovana 24. maja 2019. Emisija je imala vrlo dobar odziv kod auditorijuma.
Ova emisija je promovisana na Kongresu Procesing 2019, a gostima na Proslavi Dana procesne tehnike je prikazana na kraju zvaničnog programa.